Obljetnica Sigismunda Luksemburga Dekreta o Romima u Kući europske povijesti

Povodom 600. obljetnice osnivanja Luksemburškog dekreta o Romima Kuća europske povijesti dobila je replikaciju Dekreta na svečanosti primopredaje. Predstavili su ga Tímea Junghaus, izvršna direktorica Europskog romskog instituta za umjetnost i kulturu, i Peter Pollák, zastupnik u Europskom parlamentu.

Dekret je bio izričit nalog kojim su luksemburški monarh, kralj i Sveti rimski poslodavac Sigismund naložili službenicima kralja, gradova i vojske da zaštite romske skupine koje su predstavile pismo od svih vrsta nasilja. Osnovana je 1423. i izdana Gypsyju Laszlu Voivodi i njegovu narodu u Spišu u Slovačkoj. Odluka se temeljila na prethodnim „dopisima o povlasticama”, najvjerojatnije iz Mađarske.

Izvorni dekret pohranjuje mađarski Nacionalni arhiv. Organizacija je dostavila prijevod teksta u nastavku.

Svečanost je održana u okviru Tjedna Roma 2023., pod temom „Ožiti našu prošlost kako bismo obnovili našu budućnost”, na kojem se istražuje kako povijest utječe na trenutačnu situaciju Roma u Europi. Nakon toga uslijedila je samostalna gitarska izvedba Máté Palásti.

U prvom nizu govora predstavnika institucija EU-a Peter Pollák napomenuo je da su Romi najveća etnička manjina u Europi te da su veća osviještenost i razumijevanje romske povijesti ključni jer „ako ne poznajemo svoju povijest, ne poznajemo našu sudbinu”.

Potpredsjednik Europskog parlamenta Othmar Karras nastavio je s time da je Dekret rani primjer solidarnosti u Europi te je citirao Cicero ističući da je „povijest nastavnik života”.

Potpredsjednik Europske komisije za međuinstitucijske odnose Maroš Šefčovič predložio je da je Odluka slična putnoj ispravi ili boravišnoj dozvoli, što je nositeljima omogućilo slobodno putovanje između europskih zemalja.

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová naglasila je težak položaj Roma u koncentracijskom logoru Lety u južnoj Češkoj regiji Čehoslovačka tijekom Drugog svjetskog rata. Povjerenica Jourová predstavila je izazove u izgradnji nadolazećeg lokaliteta baštine na lokaciji kampa kako bi se odalo priznanje i počast patnji i gubitku romskog naroda.

Zastupnica u Europskom parlamentu Lívia Járóka razvila je tu točku napominjući da bi Romi, nakon stoljeća patnje, trebali pogledati stoljeće sunčeve svjetlosti, ističući uspjehe javnih ličnosti s romskim korijenima, kao što su bokser Tyson Fury i nogometaš Zlatan Ibrahimović.

Predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Sabine Verheyen napomenula je da je Kuća europske povijesti prikladno mjesto za doniranje replikacije zbog svojeg povijesnog gledišta europskog kontinenta. Zastupnik u Europskom parlamentu Romeo Franz iznio je uvodne komentare u Sinte Romani i primijetio da u Europi postoji više od 200 romskih dijalekata.

Direktor Kuće europske povijesti dr. Constanze Itzel oslonio se na razne govore i složio se da je romska povijest trenutačno nedovoljno zastupljena, a artefakte povezane s romskom poviješću teško pronaći u muzejskim zbirkama. Stoga je Kuća europske povijesti 2022. pokrenula istraživačku aktivnost s Centrom za kulturna i socijalna istraživanja Romane Rodimata u Rumunjskoj i surađivala s istraživačima i organizacijama kao što su program za Rome u Centru za zdravlje i ljudska prava FXB-a na Sveučilištu Harvard i Skupina žena oštećenih prisilnom sterilizacijom u Češkoj Republici. Naglasak je bio na stjecanju predmeta i stručnog znanja o važnim temama, kao što su diskriminacija i segregacija Roma nakon Drugog svjetskog rata, kao i osnaživanje i samoizražavanje Roma. Kao rezultat tog istraživanja Kuća europske povijesti ažurirat će stalni postav svojeg muzeja kako bi se u izložbe uključilo više romske povijesti.

Ukratko, dr. Itzel primijetio je da je taj dekret iz 15. stoljeća pozitivan znak poštovanja europske povijesti: da su neki vladatelji i vlasti u prošlosti djelovali odgovorno prema Romima i da su poduzeli mjere za njegovu zaštitu. To je i poticaj i poziv na djelovanje za danas.