Zadaća misije
Prikupljamo, istražujemo i izlažemo raznolika sjećanja, iskustva i tumačenja europske povijesti. Pritom produbljujemo znanje i širimo perspektive te na taj način potičemo kritičko razmišljanje i empatiju potrebne za razmatranje povijesnih događaja s drugih stajališta. Oslanjajući se na našu akademsku neovisnost, pomažemo u izgradnji bolje informiranog društva koje je svjesno posljedica europske povijesti na današnjicu i osnaženo uzajamnim razumijevanjem potrebnim za zajedničku budućnost.
Naša priča
Dom europske povijesti prvotno je predložio 2007. tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering. Obrazloženje projekta bilo je jasno: nestaje generacija ljudi koji su doživjeli tragedije 20. stoljeća i izgradili Europsku uniju. Postignuća europskih integracija sve se više dovode u pitanje, a povijest europskih integracija još nije objašnjena ni u jednom muzeju.
Stoga je muzej trebao biti mjesto za rast „europske ideje” i poboljšanje razumijevanja europske povijesti u svoj njezinoj složenosti, poticanje razmjene ideja i dovođenje u pitanje pretpostavki. Na izložbama će se prikazati zajedničke vrijednosti europskog ujedinjenja: ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, vladavina prava. Drugim riječima, pokazalo bi se što Europljani mogu postići zajedničkim radom, prevladavanjem društvenih, gospodarskih i političkih previranja na putu prema mirnom suživotu.
Kako bi se to ostvarilo, 2011. okupljen je multidisciplinarni tim kustora, edukatora i muzeologa, zajedno s dvama savjetodavnim tijelima, akademskim odborom i Nadzornim odborom, uz financijska sredstva Europskog parlamenta i Europske komisije. Koncept tima bio je prikazati događaje u Europi iz paneuropske perspektive, sa „helikopterskim pogledom” kontinenta, a ne sa zbrojem nacionalnih povijesti. Sadržaj je odabran samo na temelju postupaka koji su izvorno bili europski, koji su se proširili na nekoliko europskih zemalja i koji su i danas relevantni. Tim je trebao zauzeti nepristran, akademski neovisan pogled na europsku povijest, koristeći se različitim izvorima, glasovima i diskursima, te osigurati da muzej bude iskusan na 24 europska jezika – bez malih riječi! Odabrana lokacija bila je bivša dječja stomatološka klinika u Bruxellesu (Belgija), zgrada koju su prvo financirali izumitelj kamere Kodak i filantrop George Eastman.
Stalna izložba započela je s porijeklom i formiranjem kontinenta, prelaskom na političke i gospodarske preobrazbe u 19. stoljeću, kao i s povodom svjetskih ratova, a zatim procesom ponovne izgradnje i integracije u prošloj polovici stoljeća. Ideja „sjećanja” odvija se kroz izložbu: koja su povijesna iskustva obvezujuća za različite nacije u europskoj povijesti? Trebaju li se ljudi sjećati tragičnih događaja kako bi izbjegli ponavljanje ili su prisiljeni zaboraviti kako bi mogli živjeti? Ideja je bila da su zajednička povijesna događanja često dovela do različitih iskustava i različitih načina pamćenja istog povijesnog procesa.
Stalna izložba došla je u život s više od 1500 predmeta, dokumenata i audiovizualnih materijala iz više od 300 muzeja i zbirki iz cijele Europe i svijeta. Svaki od tih predmeta dio je europske povijesti, odcijepljen ili simbol našeg kolektivnog sjećanja na kompromise mnogih Europljana pred nama. Ti artefakti i njihove pozadine omogućuju nam da razmislimo o tome tko smo danas.
Zgrada
Kuća europske povijesti se smjestila u zgradi Eastman u Parku Leopold, u samom središtu briselske europske četvrti. Park od 25 hektara otvoren je za javnost 1880. na temelju bivšeg Kraljevskog zoološkog vrta.
Zgrada Eastman izgrađena je za potrebe stomatološke klinike za siromašnu djecu, a njezina je izgradnja financirana donacijom američkog biznismena i filantropa Georgea Eastmana, izumitelja fotoaparata Kodak. Njezinu je gradnju 1934. i 1935. nadgledao švicarski arhitekt Michel Polak. Europski parlament kupio je zgradu 2008. dugoročnim zakupom od 99 godina.
Pri izvornom uređenju čekaonice u zgradi Eastman vodilo se računa o mladim posjetiteljima. Stoga njezine zidove krase šaroliki prikazi životinja iz basni francuskog pisca Jeana de la Fontainea. Slike su ljubazno obnovljene tijekom procesa obnove te su izložene kako bi ih svi posjetitelji mogli vidjeti.
Upravljački
Muzejsko vijeće i Stručno vijeće zaduženi su za nadzor projekta i savjetovanje. Muzej vodi ravnateljica dr. Constanze Itzel.
Upravni odbor: Nadzire i donosi odluke o temeljnim pitanjima koja se odnose na muzej. Predsjeda mu bivši predsjednik Europskog parlamenta dr. Hans-Gert Pöttering.
Akademski odbor: Pod predsjedanjem povjesničara prof. dr. Olivera Rathkolba, a čine ga sveučilišni profesori i stručnjaci iz međunarodno poznatih muzeja, savjetuje Akademski projektni tim Kuće europske povijesti o svim povijesnim i muzeološkim pitanjima.