Dokumentiranje pandemije na paneuropskoj razini
Početkom 2020. Kuća europske povijesti započela je projekt prikupljanja dokaza o životu u Europi tijekom pandemije bolesti COVID-19, s naglaskom na pojavama solidarnosti, nade i izgradnje zajednice. Na galerijama u nastavku prikazan je niz predmeta koji su dokumentirani i donirani našoj zbirci.
Od lipnja do prosinca 2020. odabrani su izloženi u muzejovoj dvorani Fables.
Natpisi za dugine „Sve će biti odlični”
U Italiji su ljudi počeli stvarati natpise s duginim bojama i tu optimističnu poruku: „Andrà tutto bene” (Sve će biti desno). Vješaju ih na prozore i balkone te zajednički komuniciraju s pozitivnim razmišljanjem o zahtjevnoj situaciji. Oni odražavaju kanonski izraz „žiayou”, odnosno „ne odustajanje”, koji bi se mogao vidjeti u Kini u kojoj je pandemija prvi put pogodila.
Natpisi duginih boja rašireni su diljem Europe i postali su jedan od najistaknutijih nizova riječi povezanih s pandemijom koronavirusa.
Natpis „Andrà tutto bene” (Sve će biti desno), koji je izradila obitelj u Eboliju, Južna Italija, 11. ožujka 2020.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
„Vi vidim svoje prave boje kroz”, natpis za dugine koji je izradila Smaranda (u dobi od devet godina) i izložio u uličnom prozoru u Bournemouthu, Ujedinjena Kraljevina, 3. travnja 2020. © Ana-Maria Rampelt
Donirat će se Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Natpis „Tout ira bien” (Sve će biti aldesno), glad uz zidove škole Schaerbeek br. 16, Bruxelles, Belgija, ožujak – svibanj 2020.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Centar za istraživanje i osposobljavanje Sjevernog sveučilišta prikupljao je sredstva za pomoć županijskoj bolnici u Baia Mareu u Rumunjskoj. Volonteri su prikupili novac za proizvodnju 310 zaštitnih maski ukrašenih naljepnicom i dva respiratora.
Zaštitne maske s naljepnicom „Totul va fi bine” (Everything be alright), Baia Mare, Rumunjska, ožujak 2020. © Centar za istraživanje i osposobljavanje Sjevernog sveučilišta, Baia Mare, Rumunjska
Natpis za dugine koji je mađarsko-talijanska obitelj izložila u Bruxellesu, veljača – lipanj 2020.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Granice pandemije
Sloboda kretanja imala je snažan udarac tijekom ograničenja kretanja. Ponovno su uspostavljene zaboravljene granice, a brojni Europljani razdvojeni su od svojih obitelji. Stanovnici graničnih gradova odgovorili su kreativnošću, umjetničkim uratcima i tihim prosvjedima protiv tog ograničenja slobode kretanja.
Sredinom ožujka 2020. pojavila se metalna ograda koja odvaja zelenu zelenu površinu jezera koju dijele njemački grad Konstanz i švicarski grad Kreuzlingen. Ubrzo je uslijedio tihi prosvjed protiv tog zatvaranja granice. Organizatori su pozvali sve na koje je to zatvaranje izravno utjecalo i sve one koji su bili solidarni da donesu jedan predmet i ostave ga uz granicu: fotografija, slovo, brava ili nešto drugo kreativno. Poziv je bio da se „Unesu samo pozitivne točke. Bez provokacija i bez besmislenih predmeta.”
U ovom videozapisu Gruia Bădescu, istraživačica na Sveučilištu u Konstanzu, dokumentira novu stvarnost grada koji živi s novom granicom.
Natpis na poljskoj granici „Stýská se mi po tobě Čechu” (nemam nisam, češki).
Natpis na poljskoj granici „Stýská se mi po tobě Čechu” (nemam vama, češki), ožujak 2020. © Stefan Manka, Cieszyn, Poljska
Spontana akcija započela je 20. ožujka 2020. na objema stranama poljsko-češke granice. Gradovi Cieszyn i Český Těšín, koje inače spajaju mostovi iznad rijeke Olze, bili su blokirani zbog graničnih kontrola. Kao odgovor na to skupina stanovnika Poljske i Češke izvjesila je s obje strane rijeke natpise na kojima je stajalo da si međusobno nedostaju.
Natpisi na češkoj granici „I ja za tobą Polaku” (nemam nisam, Pole) i „Chybíte nám Poláci!” (We miss you Poles), ožujak 2020. © Stefan Manka, Cieszyn, Poljska
Temeljna prava pod ključem
Ograničavanje kretanja diljem Europe u nekim je slučajevima značilo i ograničenje temeljnih prava. No ljudi su pronašli načine da se njihov glas čuje.
U travnju 2020. u Poljskoj se uskoro glasovalo o zakonu kojim bi se pobačaj i spolni odgoj učinili nezakonitima. Građani se nisu mogli okupiti na ulicama i ponijeti crne kišobrane, koji su postali simbol borbe za zaštitu prava žena u Poljskoj. Umjesto toga, prosvjednici su ponijeli kišobrane i stali u red u trgovini živežnim namirnicama – jedinom javnom prostoru na kojemu je mogao istodobno boraviti veći broj ljudi. Ostali prosvjednici crne su kišobrane i plakate postavili na balkone i prozore. Glasovanje o zakonu protiv pobačaja naposljetku je odgođeno.
Krov koji se koristi za prosvjedovanje protiv glasovanja o zakonu protiv pobačaja, Szczecin, Poljska, travanj 2020
. Doned do Kuće europske povijesti u Bruxellesu.
Posuda o koju je prosvjednik lupao žlicom za vrijeme prosvjeda protiv mjera ograničenog kretanja u Madridu u Španjolskoj, svibanj 2020.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Kreativni odgovor
Stvaranje umjetnosti i uživanje u njoj odigrali su važnu ulogu za vrijeme razdoblja ograničenog kretanja. Djeca i odrasli izrazili su različite osjećaje crtežima, pjesama ili glazbom. U okviru školskih i studijskih projekata dokumentirali su svoj svakodnevni život. Neki su pak umjetnost iskoristili kako bi pomogli svojim prijateljima i članovima obitelji.
Sketchbook „Sažeti grafički oporavak uvjeta česte uporabe tijekom epidemije Sars-Cov-2”, Carmela del Casar Ximénez, ožujak – svibanj 2020., Madrid, Španjolska.
Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
„Jedan od najčešćih posljedica bolesti COVID-19 jest nedostatak disanja i poteškoće u disanju, no ta je bolest prouzročila gušenje u mnogim drugim aspektima života... u mnogim je europskim zemljama tijekom krize uzrokovane koronavirusom spriječen velik broj zajamčenih ustavnih ljudskih prava, što je uzrokovalo društveno gušenje tisuća građana.” Anna Vasof
„Hand Mask”, Anna Vasof, Beč, Austrija, ožujak 2020. Stečeno 2020. EU, EP, Kuća europske povijesti, Bruxelles © Anna Vasof
„Koronavirus, koronavirus, dezinficiramo ruke i svi
su započeli na kineskim zemljištima.
Koronavirus, koronavirus, cijeli svijet se moli Bogu Svi smo u
kućama i što ja tu mogu.
Koronavirus, koronavirus, liječnici rade punom parom predaju se
s takvim marom nagradit ćemo ih
najskupljim darom!
Koronavirus, koronavirus, sve naše ruke
pranjujemo i uskoro ćemo hladiti.
Kruna na vrhu virusa potječe iz prijevoda „korona” na talijanskom jeziku, što znači „kravlje”.
Pjesma „Coronavirus”, Davide, 10 godina, Italija, ožujak 2020. © Davide Argiolas, Italija
Sara Roloff, švicarska žena koja živi u Londonu, podijelila je svoju priču o borbi s bolešću COVID-19 u obliku dnevnika. Leon (9) i Felix (6), sinovi Sarenskog belgijskog prijatelja, snimili su je kao poticaj za nastavak borbe. Ta slika i Sarina priča postala je alat za objašnjavanje virusa djeci i drugim osobama koje su htjele pomoći osobi koja prolazi kroz istu bitku i olakšati njihovu tjeskobu.
Crtanje „Sara combat Corona virus”, Leon (9) i Felix (6), Bruxelles-London, travanj 2020. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Medicinsko osoblje: novi heroji
Od samoga početka pandemije bolesti COVID-19 zdravstveni djelatnici na prvim su crtama. U bolnicama i općenito sektoru pružanja skrbi mnogi su djelatnici, često zbog nedostatka zaštitne opreme, životima platili svoj posao. Medicinske sestre i liječnici doslovno se prikazuju kao novi super heroji naših problematičnih vremena.
Jedna komunikacijska agencija u Rumunjskoj, nadahnuta raznim vjerskim ikonografskim prikazima, čak se dosjetila prikazati ih kao svece i bogove (i time razbjesnila neke vjerske vođe).
Plakat „Hvala vama, liječnicima!” smatra se uvredljivim i povučenim s vanjske površine travanj 2020., Bukurešt, Rumunjska © Wanda Hutira, McCann Bukurešt
Iako ih se smatralo herojima ili svecima, prema zdravstvenim radnicima mnogi su iskazivali strah i nepovjerenje. U nekoliko europskih država mediji su izvještavali o slučajevima diskriminacije ili čak nasilja nad članovima liječničkog osoblja od strane, primjerice, susjeda koji su se bojali moguće zaraze. Na svu sreću, ti su slučajevi bili znatno malobrojniji od primjera podrške i solidarnosti.
Anonimna poruka stavljena na vjetrobransko staklo medicinske sestre Camille Ruiz, Valence, Francuska, kraj ožujka 2020. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Iako ih se smatralo herojima ili svecima, prema zdravstvenim radnicima mnogi su iskazivali strah i nepovjerenje. U nekoliko europskih država mediji su izvještavali o slučajevima diskriminacije ili čak nasilja nad članovima liječničkog osoblja od strane, primjerice, susjeda koji su se bojali moguće zaraze. Na svu sreću, ti su slučajevi bili znatno malobrojniji od primjera podrške i solidarnosti.
Solidarna poruka kao odgovor na nju, Valence, Francuska, kraj ožujka 2020. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Iako su uglavnom izražavali zahvalnost osobama koje su im u raznim akcijama pružale podršku, zdravstveni djelatnici u cijeloj su Europi masovno prosvjedovali zbog nedovoljne zaštite zbog koje su bili u velikoj opasnosti od virusa.
„Što pozdravljamo? Za zdravlje, život. U budućnosti, Pružimo potporu zajedničkim resursima. bez kapitalizma.“Natpis za potporu i prosvjede, Forest (Bruxelles), travanj 2020. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Solidarnost u praksi
Izbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 sjećat će se u vezi s kratkim zalihama zaštitnog materijala, ne samo za širu javnost, već i za zdravstvene radnike. Nedostatak maski, odijela i druge zaštitne opreme u brojnim je europskim državama doveo do dramatičnih situacija. Diljem kontinenta te su hitne situacije nadahnule građane da se uključe i pruže pomoć na dobrovoljnoj osnovi kako bi se što prije ponudili pravni lijekovi.
U slučaju oskudnih medicinskih potrepština, od zaštitne opreme do respiratora koji spašavaju živote, vlasnici 3D pisača uključeni su u proizvodnju bržih i jeftinijih verzija koje su pomogle u spašavanju života. Otkrijte neke primjere solidarnosti, izgradnje zajednice i kreativnosti u suočavanju s pandemijom.
Solidarnost na djelu
Bugarskom dizajnerskom studiju „Love 2 Design” pridružio se inicijativi „#ЗАДОБРОТО” (#THEGOOD). U sklopu nje mnogi entuzijasti koji su posjedovali 3D pisače proizvodili su štitnike za lice za medicinske radnike na prvoj crti.
3D otisnuti zaštitni štitnik za lice društva Love 2 Design Company, Shumen, Bugarska, ožujak – travanj 2020. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Zaštitni ogrtači koje proizvode volonteri, Madrid, Španjolska, ožujak – svibanj 2020. © Susana Molinero, Madrid. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Zdravstveni radnici i drugi stručnjaci, kao što su njegovatelji u domovima za starije i nemoćne, bili su suočeni s nedostatkom zaštitnih ogrtača. Osobe s potrebnim vještinama ponudile su im pomoć i uspjele proizvesti velike količine ogrtača.
U Madridu se skupina volontera organizirala i počela šivati zaštitne ogrtače. Uključili su se i brojni pojedinci, često starije osobe, koji su imali šivaći stroj. Koordinirali su proizvodnju i ogrtače sa znakom srca dijelili bolnicama, policijskim postajama, vatrogascima i osoblju javne uprave.
Zaštitni ogrtači koje proizvode volonteri, Madrid, Španjolska, ožujak – svibanj 2020. © Susana Molinero, Madrid. Donirano Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Medicinske maske za lice posvuda su bile u kratkoj opskrbi unatoč potrebi za stručnjacima koji rade s pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 u bolnicama. U nekoliko europskih država spontano i u duhu solidarnosti mnogi su preuzeli inicijativu i počeli proizvoditi maske za lice kućne izrade za sebe i za druge, iako su znanstvene tvrdnje o njihovoj učinkovitosti bile proturječne. U kućnoj radinosti razvijeni su posebni filtri koji su pomogli poboljšati upotrebljivost takvih maski za lice.
Maske kućne izrade podijeljene osobama kojima je potrebna pomoć u Češkoj, ožujak 2020. © Martina Lepší, Vojtanov, Češka. Donirat će se Kući europske povijesti u Bruxellesu.
Zvukovi pandemije
Kako je Europa zvučala tijekom pandemije koronavirusa? Što povezuje iskustvo ograničenja kretanja diljem kontinenta? Ova zvučna kompozicija koju je stvorila Mara Maracinescu sadržava 21 snimku iz 17 europskih zemalja, snimljenu u razdoblju od ožujka do svibnja 2020. tijekom prvog europskog ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19.
Glavna svrha istraživanja i kompozicije koja je iz njega nastala bila je pratiti utjecaj ograničenja kretanja na europske zvukove: nove obrede ili vrste okupljanja koje su se pojavile; promjene u zvukovima iz okoliša zbog manjeg prometa ili povećane prisutnosti glasa države, na primjer putem zvučnika.
„Pandemijski okruzi”
Naručio i nabavio 2020. EU, EP, Kuću europske povijesti od Mare Mărăcinescu. Zvukovi diljem Europe tijekom pandemije koronavirusa