Život izvan Ruina: Izvadci iz područja „Europa(-e) koje su se pojavile 1945.”
Pročitajte najvažnije informacije iz naše internetske rasprave uživo: „Europa(-e) koje su se pojavile 1945.”...
Povodom 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata Kuća europske povijesti bila je domaćin rasprave uživo pod nazivom „Europa(-e) koja se pojavila 1945.”, koja je odražavala neposredne i dugoročne posljedice rata. Pozvali smo četiri govornika iz cijele Europe da razmotre političko okruženje u Europi nakon rata, kao i strahove i nade među različitim društvima. Tijekom rasprave gledatelji iz cijelog svijeta poticali su se da svoja pitanja postave panelistima, što je, među ostalim, otvorilo neke fascinantne rasprave o rodu i hladnom ratu u vezi s Drugim svjetskim ratom.
Obljetnica završetka rata u Europi složeno je pitanje. Iako nas teoretski ujedinjuje kao Europljani, ona nas dijeli i zbog različitih načina i datuma obilježavanja tog događanja na nacionalnoj razini. Prepoznatljivi načini obilježavanja Dana pobjede postali su posebno vidljivi u raspravi, kao što je objasnila profesorica Olga Malinova iz Visoke ekonomske škole Nacionalnog istraživačkog sveučilišta u Moskvi, da zbog poteškoća i nevoljkosti obilježavanja pobjede zbog traume 9. svibnja dugo nije bio državni praznik u Sovjetskom Savezu. Stoga su sovjetski građani poprilično obilježili Dan pobjede u privatnoj počasti. Budući da su se u Sloveniji do 15. svibnja još uvijek održavale borbe, obilježavanje Dana pobjede razlikuje se i u Sloveniji.
Europa u ruševinama
Kad je Drugi svjetski rat završio, Europa je bila u ruševinama. Potrebno je obnoviti čitave gradove, kao i društvenu infrastrukturu. Možda su modernoj publici manje prividna emocionalna trauma koju je izazvao rat. Obitelji su se odvele i razdvojile, zbog čega su ostali gladni, a u većini Europe prevladavalo je beskućništvo. Tijekom rasprave profesorica Tatjana Tönsmeyer sa Sveučilišta u Wuppertalu skrenula je pozornost na činjenicu da su zbog tih okolnosti ljudi tijekom cijele okupacije bili u emocionalnom sukobu. Kako je rat završio, ljudi diljem kontinenta iskusili su osjećaje sreće i radosti, ali istodobno su se pojavili osjećaji traume, moralne panike, panike panike, paljenja i osvete. Složenost tih osjećaja otežala je emocionalni oporavak i zacjeljivanje tijekom razdoblja nakon toga.
Zanimljivo je da je taj emocionalni dogovor omogućio i neke snažne veze diljem Europe. Profesor Pieter Lagrou, Sveučilište u Bruxellesu, općenito je istaknuo da je jedan od ishoda rata bila snažna zajednička veza između raseljenih izbjeglica. Izbjeglice iz cijele Europe iznenada su se međusobno snažno povezale. Vezu koju ne bi znali da nije bila zbog svojih zajedničkih iskustava i traume.
Uloga žena
Na pitanje o ulozi žena tijekom rata profesorica Tatjana Tönsmeyer istaknula je da tijekom rata postoji vrlo jasan odsutnost muškaraca na lokalnoj razini u društvu. Bez obzira na to jesu li muškarci sastavljeni za vojsku ili zatvoreni u inozemstvu, muškarci su više ili manje odsutni iz civilnih društava diljem Europe. Slijedom toga, žene su preuzele posao koji su tradicionalno obavljali muškarci, kao što je ručni rad. Pitanje je li rat doista doveo do istinske emancipacije žena pitanje je daljnje rasprave.
Snažno se očekivalo da bi iz ratnih napora svih građana trebalo proizaći pravednije društvo, čime bi se povećala potpora prelasku na socijalnu ekonomiju. U mnogim je zemljama postignut zajednički dogovor da samo snažna država može predvoditi krizu i ponovnu izgradnju Europe. Vlade s obje strane političkog spektra općenito su podržale snažniju državu. Nakon godina oskudice i racionalizacije socijalni programi bili su u porastu jer su se zemlje suočile s poteškoćama u ponovnom uspostavljanju temelja i skrbi za svoje građane. Time su postavljeni temelji za ravnopravnije društvo u Europi.
COVID u kontekstu Drugog svjetskog rata
Na pitanje o sličnostima između poslijeratnih godina i trenutačne situacije u Europi tijekom pandemije bolesti COVID-19, panel za raspravu napomenuo je da je jedna od sličnosti povjerenje u snažnu državu. S obzirom na to da se europske vlade suočavaju s pandemijom koja je u tijeku, pravila i propisi prihvaćaju se, ali s obzirom na to da je situacija pod kontrolom, raste zabrinutost zbog ograničenja osobne slobode. Budući da Europa polako otvara ne samo svoja društva i granice, postaje očita važnost strategija i planiranja, ali i još jedan pojam koji odražava poslijeratne godine.
Kad su sudionici rasprave iznijeli svoje završne napomene, profesor Pieter Lagrou napomenuo je da od 1945. ljudi čekaju isti veliki trenutak pušenja koji bi svijetu omogućio novi početak. Aktualna pandemija u određenoj bi mjeri mogla pružiti priliku za novi dijalog između europskih društava i države te imati sličan dugotrajan učinak na našu povijest kao i Drugi svjetski rat.