Gostujuća pošta: Koje priče Europa iznosi?
Koje priče Europa iznosi? Ugađanje u diskurse koji oblikuju prošlost, sadašnjost i budućnost
Ana Vasconcelos Martins i asistentica za
istraživanje Sophie L. Vériter, europska priča, program Dahrendorf, Centar za europske studije, Sveučilište u Oxfordu
Diskursi, neupadljivi kao da jesu, moćne su snage povijesti koje oblikuju događaje koliko i događaji. U trenutku kada se Europa suočava s brojnim izazovima – gospodarskim, socijalnim, ekološkim, političkim, čak i egzistencijalnim i temeljnim – priče koje Europa sada iznosi odredit će što će postati za deset godina i nakon toga. Stoga je važno razumjeti glavne diskurse kojima se oblikuje budućnost kojoj Europa teži.
Na svojoj 10. obljetnici u svibnju 2019. program Dahrendorf za proučavanje slobode službeno je pokrenuo europski projekt Stories, koji financiraju zaklada Mercator, zaklada ZEIT i zaklada Friedrich Naumann. Cilj je projekta prikupiti priče koje Europa čini i treba iznijeti, kao i ono što Europljani žele od EU-a.
Kao što je u to vrijeme napomenuo profesor Timothy Garton Ash, europski direktor priča, potencijalno postoji onoliko europskih priča koliko ima Europljana. Međutim, bez obzira na to koliko jedinstvenih trenutaka oblikuje diskurs svakog pojedinca, postoje prošli trenuci, aktualna pitanja i nade za budućnost Europe koji su transverzalni iskustvima Europljana iz cijelog kontinenta.
Istraživanje i događanja
Naš tim od više od 20 istraživača iz cijele Europe želi utvrditi ključne trenutke i ciljeve koji predstavljaju priče Europe kombiniranjem sljedećih metoda istraživanja:
- Kvalitativni razgovori s ljudima iz različitih generacija, mjesta i društvenih sredina, kao i stručnjaci iz različitih tematskih područja;
- Ispitivanje javnog mnijenja o preferencijama politika EU-a u partnerstvu s projektom eupinions Zaklade Bertelsmann;
- Sekundarno istraživanje: podaci prikupljeni iz drugih normativnih, opisnih i analitičkih projekata te interaktivnih inicijativa kao što su internetske stranice, podcasti i pokreti povezani s tematskim područjima europskih priča.
Od 10. obljetnice konferencije Dahrendorf, tijekom koje se o istraživačkom fokusu projekta raspravljalo među stručnjacima iz različitih područja kao što su politika i kazalište, naš je tim organizirao i konferenciju s „post-89erima” (oni rođeni otprilike između 1980. i 2000.) u partnerstvu sa Zakladom Mercator u Berlinu, na kojoj smo proveli raspravu o ključnim pitanjima europske povijesti. Održali smo i dvije radionice s učenicima srednjih škola u Njemačkoj, na kojima se raspravljalo o generacijskim stavovima o budućnosti Europe. Ta su događanja pružila uvide i povratne informacije koje su se pokazale ključnima za osmišljavanje naših tekućih istraživanja.
Glavni preliminarni nalazi
Naši intervjui odgovaraju na šest pitanja o trenucima koje smatraju najvažnijima u svojem iskustvu s Europom. Na temelju prvih 117 razgovora koji su u tijeku, od kojih se svi mogu pogledati na internetskoj stranici Pritories Europe, osobna iskustva kao što su studiranje i putovanje u inozemstvo obično su više formativnija od određenih povijesnih događaja. U skladu s time, sloboda kretanja najvažnija je stvar za koju većina ispitanika tvrdi da je Europa za njih osobno učinila. Većina ispitanika u Ujedinjenoj Kraljevini i drugim europskim zemljama smatra Brexit najgorim trenutkom u novijoj europskoj povijesti. Mnogi, posebno istočni Europljani, istočni su građani 2004. naveli kao svoj najbolji europski trenutak.
Rješavanje problema klimatskih promjena najpopularniji je odgovor na posljednje pitanje razgovora o onome koji bi naši ispitanici željeli postići do 2030. Nalaz je djelomično bio temelj za pitanja koja smo postavili Europljanima u prvom ispitivanju javnog mnijenja koje smo posebno naručili o preferencijama politika EU-a. Osim klimatske politike, upitali smo i mišljenja građana o radnim mjestima i socijalnoj sigurnosti. Na temelju te ankete u kojoj je sudjelovalo više od 12,000 ispitanika u dobi od 16 do 69 godina u svih 27 država članica EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini, dva najvažnija nalaza Suda bila su: (a) „71 % Europljana podržava univerzalni osnovni dohodak”; i (b) „53 % mladih Europljana smatra da su autoritarni režimi spremniji za suočavanje s klimatskom krizom”. Ovo ispitivanje proveli su naši partnerski eupiniji od 5. do 25. ožujka 2020., što je vjerojatno odraz učinka pandemije na zabrinutost naših ispitanika.