Kako je Nastajala Europa

Predočavanje Europe na Zemljovidima

Gdje Europa počinje, a gdje završava? Europa se zahvaljujući svom kulturnom i povijesnom razvoju od davnina opisuje kao zasebna cjelina, iako Europa i Azija čine jedan kontinent.

Zanimanje Europe za zemljovide i kartografiju ima dugu i raznoliku povijest koja seže sve do antičke Grčke i Rima. Otkrićem pomorskih putova do Sjeverne i Južne Amerike u 15. stoljeću nije se promijenio samo način na koji su Europljani poimali tada poznati svijet nego i njihovo poimanje samih sebe.

Virtualni obilazak

Oblikovanje EuropeLink is external

Djela antičkih geografa, poput Klaudija Ptolemeja (oko 90. – 170. n. e.), daju nam uvid u tada poznati svijet. Na njima su prikazani samo dijelovi Europe, Azije i sjeverne Afrike. Za lociranje mjesta Ptolemej se koristio sustavom koordinata, a europska se kartografija temeljila na njegovim zemljovidima i nakon 15. stoljeća.

Karta svijeta u Ptolemejevoj geografiji
Italija, oko 1454.
Joanis Rosos
Ilustrirani rukopis
Replika
Biblioteca Nazionale Marciana, Venecija, Italija

Světová mapa v geografické poloze Ptolemy Ilustrovaný rukopis 1454

Na kartama izrađenima u Srednjem vijeku često se zanemarivala geografska preciznost kako bi se izrazile kršćanske poruke i simbolika. U vrijeme renesanse europski se kontinent prikazuje kao Djevica Marija, čime se htio naglasiti njegov kršćanski identitet.

Europa u obliku Djevice Marije
Basel, Švicarska, (1588.) 1628.
Iz djela „Cosmographiaˮ Sebastiana Münstera (1488. – 1552.)
Kuća europske povijesti, Bruxelles, Belgija

Encyclopedia with image of Europe as woman

Naše poimanje svijeta obično je određeno mjestom u kojem živimo. To vrlo jasno potvrđuju karte svijeta nastale izvan Europe – na njima se naš kontinent odjednom čini udaljenim i malenim.

Karta svijeta
Kina, 2012.
SinoMaps Press
Kuća europske povijesti, Bruxelles, Belgija

Mit o Europi

Europu, mitsku princezu iz Fenicije, današnjeg Libanona, otima grčki bog Zeus koji joj se ukazao u liku bijeloga bika. Zaljubljuje se u njezinu ljepotu i odvodi je na otok Kretu.

Još od antičkih vremena pa sve do danas uz ovaj se mit veže ime našeg kontinenta. Javlja se u umjetnosti, književnosti, religiji i politici, a njegova priča i vizualni simboli često se iznova tumače kako bi odražavali aktualne teme.

U antičkoj Grčkoj i Rimu Europa koja jaše na Zeusovim leđima motiv je koji se često pojavljuje na keramičkim predmetima, oslikanim zidovima i mozaicima. Širenju mita također je doprinio izvoz grčkih vaza.

Europa na leđima bika
Iz hrama Y, Selinunt
Sicilija, oko 580. – 560. pr. Kr.
Replika metope
Museo Archeologico Regionale Antonio Salinas, Palermo, Italija

Mit o Europi često se koristi i za komentiranje europske politike. Ti se prikazi kreću od pokušaja paneuropskog djelovanja s početka 20. stoljeća pa do strahota i nasilja razornih ratova.

„Barbaropa”
Njemačka, 1947.
Heinz Trökes (1913. – 1997.)
Ulje na platnu
Kuća europske povijesti
Bruxelles, Belgija

Prema novijim tumačenjima mit o Europi simbolizira europsku integraciju. Prisutan je kao vodeni žig na novčanicama, a korišten je i za ilustraciju političkih problema kao što je kriza eura.

„Europa u krizi srednjih godina”
The Economist, London, Ujedinjeno Kraljevstvo, 31. svibnja 1997.
Satoshi Kambayashi
Kuća europske povijesti, Bruxelles, Belgija

Europska baština

Što povezuje europski kontinent? Što možemo smatrati europskom baštinom?

Europa nije samo zbroj nacionalnih povijesti, no predstavlja li ona doista civilizaciju i kulturu s posebnim tradicijama i vrijednostima koje su se razvile tijekom povijesti?

Postoje neka osnovna obilježja koja su izvorno europska, a raširila su se po cijelom kontinentu. Mogu li se ona smatrati glavnim razlikovnim značajkama europske kulture? Ako je tako, koje bismo dijelove europske baštine trebali očuvati, koje promijeniti, a koje osporavati?

Od svojih korijena na Bliskom istoku kršćanstvo se proširilo po cijeloj Europi te je postalo važan i neizostavan dio „zapadne” civilizacije. To dugotrajno kršćansko naslijeđe i danas se odražava u europskim vrijednostima, tradicijama i kulturi.

Drvena figura pape
Katedrala sv. Martina, Utrecht, Nizozemska, kraj 15. stoljeća
Hrast
Museum Catharijneconvent, Utrecht, Nizozemska

Carved figure of Pope St. Martin’s Church Utrecht

Doba prosvjetiteljstva bilo je prekretnica u kulturnom i političkom razvoju Europe. Svojim stavljanjem naglaska na vrijednost razuma i racionalnog mišljenja nadahnulo je dramatične promjene u znanosti, filozofiji, društvu i politici.

Diderotova i d'Alambertova enciklopedija
Pariz, Francuska
1751. – 1772.
Kuća europske povijesti, Bruxelles, Belgija

Inside front cover Diderot’s d’Alambert’s Encyclopaedia 18 century

Demokracija je oblik vlasti u kojem građani uživaju pravo na samoodređenje i u kojem se političke odluke donose većinom. Europske su demokracije tek u 20. stoljeću proširile pravo glasa na sve odrasle građane.

Pločica kojom se glasalo za Temistoklov izgon
Atena, Grčka
5. stoljeće pr. n. e.
Glina
Μουσείο Αρχαίας Αγοράς/ Muzej stare Agore, Atena, Grčka

Sjećanje

Je li sjećanje na prošlost garancija da nećemo ponoviti stare pogreške? Sjećanju se pridaje ključna važnost jer je i za pojedince i za društvene skupine temelj učenja i samospoznaje.

No sjećanje je složena pojava. Selektivno je i neraskidivo povezano sa zaboravom. Naša su sjećanja bitan dio povijesti, no snažno utječu i na našu sadašnjost i budućnost. Način na koji se prisjećamo istog događaja stalno se mijenja.

Sjećanje je subjektivno i na njega snažno utječu okolnosti. Dnevnik Anne Frank, židovske djevojčice koja se tijekom nacističke okupacije skrivala u Amsterdamu, djelo je poznato diljem svijeta. Svjedočanstva poput njezinog, kojima povijest dobiva konkretno ljudsko lice, ponekad nam o povijesti mogu reći više od historiografskih analiza.

„Het Achterhuis”/„Dnevnik Anne Frank”
Anne Frank (1929. – 1945.)
Amsterdam, Nizozemska, 1947.
Kuća europske povijesti, Bruxelles, Belgija

Inside front cover diary image Anne Frank

Sjećanje ovisi o povijesnom kontekstu. Ponekad potiče na osvetu, a katkad vodi prema pomirenju. Komemoracija povodom obljetnice Prvog svjetskog rata, kojoj su prisustvovali François Mitterrand i Helmut Kohl, bio je izrazito simboličan trenutak koji je označio kraj povijesnog neprijateljstva između Francuske i Njemačke.

Zajednička komemoracija Verdunske bitke
Verdun, Francuska, 22. rujna 1984.
Fotografija
Axel Springer Syndication, Berlin, Njemačka

Black white photograph leaders holding hands

Sjećanjem se može manipulirati kako bi se nešto izbrisalo i dovelo u pitanje. Retuširanje određenih osoba iz povijesti obilježje je totalitarnih režima. Zbog nesuglasica sa Staljinom nakon 1929. Lav Trocki i Lav Kamenjev uklonjeni su s ove kultne fotografije Lenjinova govora.

Trocki i Kamenjev stoje uz Lenjina, te ista fotografija nakon cenzure odnosno njihova uklanjanja.
Moskva, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, 5. svibnja 1920. / nakon 1929.
Fotografija/ Retuširana fotografija
Getty Images, Amsterdam, Nizozemska

Black white photograph Lenin passionate speech to crowd