Izjava o ograničenju odgovornosti
Kako biste bolje razumjeli sadržaj na ovoj stranici, prikazat će Vam se strojni prijevod generiran uslugom eTranslation Europske komisije. Pročitajte uvjete korištenja.
Jedinstvena umjetnička djela, povijesni predmeti i osobne priče prate posjetitelja kroz ovo prijeko potrebno europsko računanje s kolonijalizmom. Ulaz je slobodan. Nije potrebna rezervacija za grupe od 10 ili manje.
Otkrijte ponudu vođene ture za opću i međugeneracijsku publiku, kao i "art & resistance" i srednjoškolske ture. Ne mogu uspjeti? Imamo program događanja koji se izvodi tijekom cijele izložbe.
Publikacija izložbe dostupna je za kupnju u muzejskoj trgovini i na internetu.
Povijest Europe nije ograničena na granice Europe...pitanje Europe je svjetsko pitanje
istraživanje načina na koje je kolonijalizam oblikovao živote pojedinaca
od 7. stoljeća do danas
umjetnici koji se bave temom dekolonizacije
engleski, nizozemski, njemački, francuski
Nakon Drugog svjetskog rata, činilo se da se kolonijalna moć raspada. Od 1945. do kraja 20. stoljeća više od 80 kolonija prevladalo je europsku vladavinu i proglasilo neovisnost. Nakon desetljeća ili čak stoljeća otpora brutalnom ugnjetavanju, činilo se da njihove pobjede označavaju odlučujući raskid s prošlošću. Ali nastupi mogu biti obmanjujući.
Kako je kolonijalna matrica moći – ideje, događaji, nejednakosti i nepravde nastale zbog kolonijalizma – i dalje oblikovala moderni svijet?
Izložba se sastoji od četiri dijela:
Strukturni temelji europskog kolonijalizma
i njegova duga povijest od 1400-ih do 1945-ih
Koje su glavne strukturne značajke kolonijalizma? Iako svaki slučaj europske kolonizacije ima svoju priču, svi dijele zajedničke značajke. Svjesnost sustavnih obilježja kolonijalizma omogućuje njihovo prepoznavanje u današnje vrijeme.
Botaničar Kid (Boy), 2024., CBE RA Yinka Shonibare (r. 1962.).
Stečena 2024. EU, EP, Kuća europske povijesti, Bruxelles.
© Yinka Shonibare CBE RA
Kraj carstva?
pita se kako su Europljani očuvali svoju moć dok su njihova carstva propala
Godine 1945., nakon Drugog svjetskog rata, Europa je ležala u ruševinama, a njezina se moć raspadala. Sigurno, nakon što su se borili za prevladavanje nacizma i fašizma, savezničke nacije jedva su mogle braniti kolonijalizam? Za kolonizirane narode, činilo se da je radikalna promjena sada moguća.
Colonial Dress, 2008., Susan Stockwell (r. 1962.).
Stečena 2019. EU, EP, Kuća europske povijesti, Bruxelles.
© Susan Stockwell
Između neovisnosti i istinske slobode
Od kasnih 1950-ih dekolonizacija se ubrzala
Samo 1960. godine 17 afričkih kolonija steklo je neovisnost. To su bili iznimni trenuci pobjede, nade i ponosa. Ipak, euforija koju su mnogi ljudi osjećali bila je kratkog vijeka.
Luzia Inglês Van-Dúnem (članica Oslobodilačkog pokreta Angole), 1968.
© Augusta Conchiglia 1968
Što sada?
Suočiti se s europskom kolonijalnom prošlošću znači vidjeti njezine tragove svugdje danas
Ipak, gdje god postoji nepravda, postoji otpor. U Europi i izvan nje bezbroj ljudi predano se zalaže za promjene: umjetnici, aktivisti, istraživači, edukatori, organizatori i obični građani preuzimaju odgovornost u svojim zajednicama. Pozivaju nas da preispitamo što znači biti Europljanin, iskreno se osvrnemo na položaj Europe u svijetu i zamislimo nove načine postojanja i života jednih s drugima.
Baga Nimba (zlato), 2019., Niyi Olagunju (r. 1981.).
Stečena 2020. EU, EP, Kuća europske povijesti, Bruxelles.
© Niyi Olagunju
Kuća europske povijesti, otvorena 2017., ima misiju i odgovornost ispitati europsku povijest. Naši trenutni prikazi ne govore dovoljno o tekućim utjecajima kolonijalizma. Zanemaruju glasove onih koji su patili i opirali se kolonijalnom nasilju.
Ova izložba označava početak putovanja našeg tima kako bi se riješio taj nedostatak. Izložba će biti katalizator za reviziju naših izložaka u ostatku muzeja.
Kako bismo napravili ovu izložbu, surađivali smo s panelom povjesničara, istraživača, aktivista, vođa zajednice i drugih stručnjaka, kao i s ljudima koji su podijelili svoja osobna iskustva kolonijalizma i načine na koje su odgovorili na to.
Ukupno je predstavljeno osam osobnih priča s audiovizualnim i srodnim predmetima. Oni utjelovljuju različite perspektive na kolonijalnu povijest, njezinu složenost i razlike koje se pojavljuju.
U središtu razvoja privremene izložbe su načela akademske neovisnosti i angažiranosti sa stručnim znanjem. U tu je svrhu Kuća europske povijesti uspostavila savjetodavni i revizijski okvir na dvije razine, koji se sastoji od posebne radne skupine Akademskog odbora Kuće europske povijesti, nazvane „Savjetodavna skupina”, i panela „Kritični prijatelji”, koji se sastoji od osam istaknutih akademika i aktivista iz cijele Europe.
Javni programski krug (PPC) suradničko je savjetodavno tijelo i tijelo za donošenje odluka osnovano radi zajedničkog osmišljavanja javnog programa ove izložbe u Kući europske povijesti.
Saznajte više o javnom programu ove izložbe.
Ova izložba koristi slike i predmete iz vanjskih arhiva i zbirki. Iako smo uložili najveće napore kako bismo osigurali da se sva prava na slikovni prikaz priznaju na odgovarajući način, obratite se Kući europske povijesti u slučaju potrebnih izmjena kredita.
