Europa i trideset godina rata
27. travnja 2024. 12. siječnja 2025.
Slobodan prihvat. Nije potrebna prethodna rezervacija za pojedince ili skupine mlađe od 10 osoba.
Obilasci u pratnji vodiča
Obilasci izložbe Bellum et Artes u pratnji vodiča dostupni su općoj publici na engleskom, francuskom, nizozemskom i njemačkom jeziku. Obilasci su usmjereni na procjenu tridesetogodišnjeg rata iz perspektive različitih vrsta umjetnosti primjenom metode „aktivnog sudjelovanja” koja se temelji na vizualnom razmišljanju Routines.
- Na razdoblje: 60 minuta
- Veličina skupine: 10 – 15 osoba
- Vrijeme rezervacije: mjesec dana unaprijed
Rezervirajte obilazak u pratnji vodiča putem naše platforme za rezervacije.
Opći pregled
Međunarodna izložba usredotočuje se na ulogu umjetnosti tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. – 1648.). Izložba, nazvana Bellum et Artes (Rat i umjetnost), otkriva složenu interakciju između sukoba i umjetničkog izražavanja.
Izložba Bellum et Artes istražuje rani sukob velikih razmjera u Europi kroz stratešku upotrebu umjetnosti od strane zaraćenih strana kao alata vojne propagande i za naglašavanje njihove moći. Nadalje, prikazuje utjecaj umjetničkih djela kao „ambasadora mira“. Migracija umjetnika i premještanje umjetničkog blaga tijekom tog razdoblja teme su koje se mogu analizirati putem interaktivnih medijskih stanica. Nadalje, Bellum et Artes istražuje borbu za mir, osvjetljavajući političke sheme i genezu pravnih i političkih načela koja su i danas relevantna.
Izložba, koja traje do početka 2025., popraćena je događajima na temu „Rat i umjetnost“ - poput vođenih tura i projekcija filmova - obogaćujući razumijevanje posjetitelja o prvom paneuropskom ratu i značaju ove teme za naše vrijeme.
Bellum et Artes je europski istraživački projekt u kojem sudjeluje dvanaest institucija iz sedam zemalja, a koordiniraju Leibnizov institut za povijest i kulturu istočne Europe i Državne umjetničke zbirke Dresdena. Izložba u Bruxellesu je sukustosirana s timom Doma europske povijesti i ističe glavne rezultate i nalaze ove međunarodne suradnje.
Izložba
Sukobi tijekom Tridesetogodišnjeg rata imali su dubok utjecaj na Europu, ostavljajući ožiljke na kontinentu. Bohemski ustanak iz 1618. izazvao je dugotrajan rat do 1648., ispreplićući razne bitke - potaknute borbama za moć, vjerskim napetostima i zahtjevima za prevlast - s političkim krajolicima diljem regija.
Razgovori s partnerima
Zamolili smo kustore, partnere i suradnike Belluma et Artesa u Kući europske povijesti da rasprave o jednom ključnom predmetu izložbe.
Ratni akteri i uloga umjetnosti
Europske vladajuće kuće, povezane složenim obiteljskim vezama, potaknule su političke i vjerske saveze za podnošenje zahtjeva za nasljeđivanje. Osim oružja, ti su dinastiji sudjelovali u umjetničkoj diplomaciji, koristeći se vrijednim umjetničkim djelima kao simbolima moći i diplomatskih gesta. Unatoč ratnom ratu, uložena su znatna ulaganja u umjetnost, čime je istaknuta uloga ciljanih kampanja slikovanja kako bi se poboljšao ugled i potpora europskim kraljevskim sudovima. Ratni akteri bili su vodeći dinastiji vladajućih europskih država, kao što su Španjolska, Francuska, Danska i Švedska, te su predstavljali najmoćnije kuće u Svetom rimskom Carstvu.
Johannes Wundes the Younger (aktivno oko 1590-circa 1630) (rapier), Clemens Einhorn (dagger)
Ornamentalno oružje Electora Johna Georgea I. iz rapiera Saske
i daggera, njemački, prije 1640. Rüstkammer, Staatliche Kunstsammlungen Dresden, Njemačka
Kako funkcionira rat?
Kada vode rat, prince i države dodijelile su svoju organizaciju privatnim vojnim poduzećima. To su bili vještaci u vojsci te su izašli iz rata, angažirali plaćenike i predvodili kampanju. Međutim, opremanje i održavanje vojske bilo je iznimno skupo, pa su iznudani doprinosi bili neizbježni, iako su znatno opteretili stanovništvo. Mnoge postrojbe bile su loše disciplinirane i opljačkane selima i gradovima, zanemarujući naredbe i izvanredno stanje.
Ratni prsni koš; oklopljen i prikladan za uporabu na terenu sa sofisticiranim mehanizmom za zaključavanje
Rüstkammer, Staatliche Kunstsammlungen Dresden, Njemačka. Fotografija: Thomas Seidel
Strahote rata
Tridesetogodišnji rat doveo je do nezapamćenog gubitka života i uništenja, čime je u europskoj povijesti stvoreno traumatično razdoblje. Otprilike jedna trećina stanovništva Svetog rimskog Carstva bila je izložena nasilju, izgladnjivanju i bolesti. Patnju civila pogoršali su nasilni napadi, silovanja i pljačkanje protivnih i savezničkih postrojbi. Umjetnici su, oslanjajući se na vlastita ratna iskustva, prikazali ta zlodjela u svojim djelima, namjerno suprotstavili strahotu s estetskom apelom koja se odazvala suvremenim kolekcionarima.
Daniel Hubatka, bivši vojnik, Dokumentacija o ratnim ozljedama, 1655
Sächsisches Staatsarchiv – Hauptstaatsarchiv Dresden
Rat u medijima
Rat, koji se doživio kao europsko događanje, izazvao je medijski procvat s raširenim širenjem tiskanih vijesti, uključujući opće listove i palete. Obje su se strane koristile tim materijalima za propagandu, pretvarajući medije u sekundarno bojište za oštre satire i širenje „lažnih vijesti”.
Simon van de Passe (?) „The Great European War Ballet”
Sjeverna Nizozemska, 1632. Rijksmuseum, Amsterdam, Nizozemska
Umjetnost i umjetnici tijekom rata
Tijekom rata kulturna dobra postala su posebno ugroženi predmeti. Kraljevska vladari bili su svjesni važnosti umjetničkog blaga. Među ostalim, pljačka se odvijala u obljetnici Heidelberga (1622.), Mantue (1630.), Mainza (1631.), Münchena (1632.), Stuttgarta (1634/35) i naposljetku Praga (1648.). Pobjednici su preuzeli vlasništvo nad umjetničkim djelima i knjigama, dodajući ih vlastitim zbirkama ili darirajući ih u zamjenu za usluge. S obzirom na pozadinu i povijest događanja, pljačkana umjetnost iz tog razdoblja može se smatrati znatnim dijelom zajedničke europske kulturne baštine.
Domenico Fetti (1589. – 1623.), David s voditeljem Goliatha, 1614/1615 Staatliche
Kunstsammlungen Dresden, Gemäldegalerie Alte Meister, fotografija: Elke Estel, Hans-Peter Klut
Put prema miru
Napori za mir nakon sukoba 1618 prvotno su ubili do 1648. mira u Vestfaliji. Pravni stručnjaci postavili su temelje modernog međunarodnog prava i ograničili pravo na ratovanje na suverene države. Diplomati su, kao pravni stručnjaci, imali ključnu ulogu u oblikovanju mirovnih pregovora. Mir Vestfalije reorganizirao je Sveto rimsko Carstvo i dodijelio suverenitet Nizozemskoj i Švicarskoj. Unatoč tome što je mir u Europi i dalje nejasan, ciljevi uspostave mira i dalje su postojali. U Nürnberškom provedbenom kongresu od 1649. do 150. konsolidiran je prvotno krhki mir osiguravanjem demobilizacije postrojbi, što je rezultiralo proslavnim festivalom koji je obilježio kraj rata.
Ratifikacija mirovnog ugovora iz Osnabrücka od strane švedske kraljice Christine, Stockholm, 18. studenoga 1648.
Sächsisches Staatsarchiv – Hauptstaatsarchiv, Dresden, Njemačka
Europa nakon 1648.: rat i mir
Unatoč miru u Vestfaliji 1648., Europa nije postigla trajan mir. Nastavili su se ratovi, militarizacija i kolonijalno širenje, što je dovelo do razornih sukoba. Dva svjetska rata ugrozila su napore za postizanje univerzalnog mira putem inicijativa kao što su Haške konvencije i Liga naroda. Iako je Europska unija od Drugog svjetskog rata spriječila države članice u ratu protiv drugih država članica, opasnost od sukoba i dalje postoji u Europi, ali se stalno osuđuje kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva.
Martin John Callanan (r. 1982.), Wars during my life, 2014., video, 14'.20", vijest umjetnika
Partnerske institucije
