Opis
Europski je parlament posljednjih desetljeća stjecao sve veće ovlasti, što ga je kao instituciju, s jedne strane, činilo sve složenijom, a s druge poticalo na stalnu potragu za sve većim legitimitetom. Upravljanje informacijama bilo je ključno za oba smjera, a odvijalo se u dvostrukom smjeru: parlamentarni odbori sve se više specijaliziraju, a komunikacija s javnošću sve je intenzivnija. Te dvije paralelne tendencije u pozadini su nastojanja Europskog parlamenta da popuni demokratski deficit u općoj strukturi Europske unije.
Informacije koje institucija prima legitimira njihova posljedična učinkovitost. Presudnu važnost za procesiranje informacija u cilju postizanja veće učinkovitosti zakonodavnog rada imaju odbori. Jačanjem svojeg položaja te insistiranjem na većoj transparentnosti cijele arhitekture Europske unije odbori Europskog parlamenta osnažili su i njegovu ulogu u europskog upravljačkoj strukturi. S druge strane, informacije kao izlazni podaci legitimno proizlaze iz javnog vlasništva. Izravni izbori i sve veće sile nisu automatski povećali legitimnost EP-a. Izravno dopiranje do građana, i slanjem i primanjem informacija, postalo je važnim ulogom u borbi za legitimitet u nadnacionalnoj Europi.