Ovaj dokument, posljednje poglavlje knjige posvećene modernosti 1848/49, predstavlja odjeljak o europskim revolucijama 19. stoljeća u stalnom postavu Kuće europske povijesti. U njemu se navode glavne teme i ključni predmeti odjela, kao i njegova dramaturška struktura i nacionalni diskursi na kojima se temelji. Posebna pozornost posvećuje se znanstvenim istraživanjima, didaktičkom pristupu i prikazu strategija koje se upotrebljavaju za predstavljanje europskih revolucija koje, iako se razlikuju po svojim polazišnim točkama, ciljevima i ishodima, također imaju znatne sličnosti. Revolucije o kojima se raspravljalo na izložbi uglavnom su bile usmjerene na borbu za nacionalnu neovisnost, stvaranje ujedinjenih nacionalnih država, ostvarivanje građanskih i političkih prava, uspostavu liberalnih ustavnih i pravnih sustava te poboljšanje socijalnih uvjeta. Vodeći je koncept ovog odjeljka „politička transformacija”, pojam koji se primjenjuje i na pojedinačne revolucije, koje se smatraju transnacionalnim događajima, i na devetnaesto stoljeće u cjelini, koje se smatra razdobljem političkih promjena u kojem je Europa postala moderna.
Akademska referenca
Perikles Christodoulou, „Das revolutionäre 19. Jahrhundert im Haus der Europäischen Geschichte u Brüsselu: Narrativ, Kontext, Objekte”, u A. Bartuschka – B. Bublies-Godau – E. Thalhofer – K. Wolff – D. Linnemann (ur.), Die Modernität von 1848/49. Ambivalente Aufbrüche und neue Zugänge zur Revolution, Vormärz-Studien XLVIII (Bielefeld 2025.), str. 429. – 442.